31 Aug DESETA IŠKA FEŠTA 1979. GODINE

Posted at 21:18h in Iška fešta by
0 Likes

Deseta jubilarna Iška fešta 1979.g. organizacijski je bila obrazac kako treba raditi ovu manifestaciju.
Već 19.kolovoza 1978.održan je sastanak na kojem je izabran Organizacijski odbor Iške Fešte 79.

Članovi Organizacijskog odbora:

  • Anđelo Cvitanović – predsjednik
  • Milivoj Škorlić – podpredsjednik
  • Nevenka Cvitanović – tajnik i blagajnik

Ostali članovi: Ante Glomuz, Zvonko Sutlović, Siniša Kulišić, Želimir Kulišić, Neda Sutlović, Alida Banić, Bruno Sorić, Ante Novaselić, Stanko Švorinić, Maja Šulić, Genarij Sutlović, Mile Šulić, Ivo Sutlović – Ćoplo, Drago Rakocija, Ante Brajković, Dragan Strgačić, Danica Pekić, Zorka Letinić, Aldo Sutlović, Lovorka Marijan, Ivan Kulišić, Vlatko Sutlović, Zlatko Sorić, Stanko Marijan, Milivoj Šulić i Atilijo Orović.

30. studenog 1978. održan je drugi sastanak Organizacijskog odbora :

Najvažniji zaključci:

  • Fešta 79 trajat će 4 dana od 25.- 28.srpnja 1979, a započet će svečanom povorkom oko sela, nakon čega slijedi svečano otvaranje ispred Doma Kulture. Iste večeri program će se nastaviti u Poprinovom dvoru.
  • Natjecanja u ribolovu odvijat će se u više disciplina.
  • U programu će se izvoditi najuspješnije točke iz proteklih devet Fešti.
  • Osnovat će se mješoviti pjevački zbor Velog Iža.
  • Ordžat će se večer čakavske poezije.
  • Nastojat će se organizirati prikazivanje filma (slajdovi) o dosadašnjim feštama.
  • Usvojen je financijski plan sa planiranim prihodima od 65.000 Din. i rashodima 50.000 Din.
  • Izabrane komisije za propagandu IF79, te za uređenje mjesta.

 

27. siječnja 1979.g održan je treći  sastanak Organizacijsko odbora IF79.

Najvažniji zaključci:

  • Pošto su neki vlasnici Poprinovog dvora (Dario Sutlović i njegova majka Bazilija) negativno reagirali na prijedlog održavanja priredbe u tom dvoru, zadužen Ante Brajković, da preko Mjesne zajednice pokuša ishoditi dozvolu održavanja priredbe u tom dvoru.
  • Izradit će se značke Iške fešte.
  • Prihvaćen program svečanog otvaranja IF79
  • Prihvaćen program završne večeri IF79
  • Prihvaćen sportski program IF79
  • Predloženo osnivanje i uvježbavanje folklorne skupine mlađih Ižanki.

 

18. ožujka 1979.g. održan četvrti sastanak Organizacijskog odbora IF79

Važniji zaključci:

  • Usvojen program ribolova IF79 (dubinski parangali, parangali za plićine, tunje stajačice, udičarenje, fržata, podvodne puške).
  • Usvojen program budnice za rano jutro 25.7.79.

 

30. travnja 1979.g. održan peti sastanak Organizacijskog odbora IF79.

Važniji zaključci:

  • Usvojene propozicije za natjecanja u ribolovu.
  • Prihvaćen prijedlog za uređenje mjesta za IF79.
  • Utvrđen konačni program IF79.
  • Utvđene cijene ulaznica za petak i subotu.

 

17. lipnja 1979.g. održan je šesti sastanak Organizacijskog odbora IF79 na kojem je imenovan Izvšni odbor u sastavu: Anđelo Cvitanović, Milivoj Škorlić, Aldo Sutlović, Bruno Sorić, Zvonko Sutlović i Ante Glomuz.  Izvršni odbor nastavio je sa poslovima oko realizacije dogovorenog programa.

 

Tako je bilo dogovoreno na sastancima, a ovako je bilo u  stvarnosti:

Prvi dan 25.srpnja 1979.g.

Sve je počelo 25.srpnja 1979. rano ujutro budnicom oko sela u kojoj su sudjelovali harmonikaši i gitaristi, koji su objavljivali da počinje IF79, a ujedno su mještane i goste pozivali na radnu akciju, koja nažalost nije bila dobro pripremljena, niti je odaziv bio velik, pa nije mnogo ni napravljeno.

Otvaranje

Zalaskom sunca, istoga dana, počela je svečana povorka oko sela. Na čelu je išao barjaktar sa zastavom Iške fešte, a iza njega Ižanke i Ižani u narodnoj nošnji, pjevajući stare prigodne iške pjesme. Djevojke obučene u živopisnu išku nošnju nudile se okupljenim mještanima i turistima domaće smokve vino i rakiju i to na svim kantunima i dvorima uz koje je prolazila povorka. Prošavši kroz cijelo selo, te posjetivši hotel na punti, povorka se zaustavila na Slancu gdje je zaigrano Iško kolo. Nakon toga povorka se uz pratnju mnogobrojnih gostiju uputila i zaustavila ispred Doma kulture, gdje održan kratki program u kojem je pozdravni govor uputio predsjednik organizacijskog odbora, da bi zatim stari kralj Ante Novaselić na jarbol podigao zastavu Iške fešte, uz pjesmu “Ižu, Ižu ispod Korinjaka…”, koju je otpjevao iški mješoviti zbor.

Povijest Iške Fešte

Pod ovim radnim nazivom Ivan Šulić – Brko je uz prepunu salu Doma Kulture (svi zainteresirani nisu ni mogli stati), uz pomoć dijapozitiva, prikazivao slike, koje su vizuelno oslikavale događaje dotadašnjih fešti. Prikazane slike vrlo zanimljivo i nenametljivo je komentirao sam Ivan Šulić. Sve u svemu vrlo uspješna i vrijedna točka u programu Fešte.

Sekrva i nevesta

Po prvi put neka predstava iz programa Iške fešte izvedena je u ambijentu starog Iškog dvora. Ovaj put bilo je to u Poprinovom dvoru, koji je svojim ambijentom u potpunosti ogovarao za izvedbe ovakve vrste. Dvor nije mogao primiti sve zainteresirane. Oni koji su imali sreće ugurati se u uske kolovaje dvora ili dobiti mjesto na jednoj od bolotura  uživali su u predstavi pod nazivom “Sekrva i nevesta” autora Šime Kulišića, koju prestavu je za ovu prigodu režirao Ante Glomuz, a zapažene uloge pružile su sestre: Nera Šulić kao sekrva i Emica Šulić kao nevesta uz muzičku pratnju klape “Iž”.

Do dobivanje  dozvole izvođenja priredbe u samom dvoru, bilo je puno peripetija, jer neki stanovnici dvora nikako nisu bili suglasni da se predstave održavaju baš u tom dvoru, pa je trebalo mnogo umješnosti i diplomacije dok ih se uvjerilo kako je to u interesu napretka i propaganda za mjesto. Neki nisu popustili do kraja, pa je Izvršni odbor nekoliko dana prije početka Fešte preuzeo odgovornost da se priredba ipak održi u Poprinovom dvoru i bez suglasnosti svih stanovnika u dvoru.

 

Drugi dan 26.srpnja 1979.g. 

Posjet stazama Veloiških partizana

Bilo je to doba, kada se obilježavalo datume iz partizanskog rata.  Tako je negdje oko 3 sata u noći iz Velog Iža krenuo zadružni brod prema Dugom otoku sa tridesetak hodočasnika iz Velog Iža, a izlet je bio u programu Iške Fešte pod nazivom: “Posjet nekim mjestima-punktovima Veloiških partizana 1941-1945”. Posjećena su neka mjesta na Dugom otoku (sa strane koja gleda prema Italiji), gdje su za vrijeme II. svjetskog rata Talijani izvršili 40-dnevnu raciju, bezuspješno pokušavajući pronaći skrivene veloiške partizane.

Ova manifestacija uspješno je organizirana, ali joj odaziv nije bio naročit, a pogotovo kada se uzme u obzir neznatan odaziv omladine.

 

Večernji program na Slancu

  • Program na pozornici počeo je izvođenjem nekoliko revolucionarnih pjesama (u čast Dana ustanka Republike Hrvatske, koji se tada slavio 27.srpnja). Uspješno je pjevao iški pjevački zbor pod ravnanjem Rudolfa Brčić
  • Zatim je održano kvalitetno i zanimljivo natjecanje za Najbolji glas Iža 79. Sve izvedene pjesme nas ovom natjecanju bile su djela Iških autora: Atilija Orovića i Miše Brčića, a izvođaći tih pjesama bili su: Livio Marijan, Lena Petrović, Lidija Ilijevska, Atilio Orović, Emica Šulić i Mišo Brčić.

Pobjednici su bili Emica Šulić i Mišo Brčić sa pjesmom pod naslovom “Vatre dim”, osvojivši prvu nagradu: 7 dana boravka u hotelu “Park” u Beču, za dvije osobe, dar Žarka Skočića, Ižanina, koji je jedan od menadžera u om hotelu. Pored toga pobjednici su osvojili još jednu nagradu – večera za dvije osobe u gostionici “Roko” u Zadru.

  • Pod rubrikom gosti Fešte nastupili su: iški tenor Ante Orović, te uvijek rado viđen gost Fešte Marijan Breznik, kazališni umjetnik iz Ljubljane, koji je sa svojom družinom (turisti iz Ljubljane) uspješno izveo kratak duhoviti program.

 

Poprinov dvor

I druge večeri Poprinov dvor nijr mogao primiti sve zainteresirane, koji su došli pratiti čakavsku recitaciju pjesnika Zlatana Jakšića. Pjesnik je pobrao mnogo aplauza i osvojio simpatije publike, a Poprinov dvor još jednom se pokazao kao stvoren za ovakve vrste priredbi.

 

Treći  dan 27.srpnja 1979.g.

Ovo je bio republički praznik – Dan ustanka naroda Hrvatske
Počeo je natjecanjima u ribolovu. Ribolovci su krenuli na posao već u 2 sata ujutro.

U prijepodnevnim satima održan je ceremonijal polaganja vijenaca na spomen obilježja, čemu je prisustvovao veliki broj mještana i turista, koji su se u velikom broju priključili pristiglim ribolovcima ispred Doma Kulture, gdje je održano vaganje i bodovanje ulovljene ribe.

 

R e z u l t a t i  : 

 fržate

  1. Brajković Goran, Olić Drago, Kulišić Ljubo, Špar Serđo : 78 komada ribe,  12,12 kg – 16.200 bodova – nagrada: 80 kg nafte
  2. Paša Darko, Štefanek Ivica, Pekić Josip-Bepić : 70 kom. 11,20 kg – 14.700 bodova
  3. Letinić Željko, Pekić Đani, Brčić Miljenko : 55 komada, 9,40 kg – 12.150 bodova.

 

podvodne puške

  1. Brčić Danko, Brčić Veljko : 30 kom.     7,65 kg     150 bodova – nagrada: podvodna puška
  2. Sutlović Nenad, Sutlović Denis : 30 kom.       3,70 kg       200 bodova

 

udičarenje

  1. Štokov Zlatko, Švorinić Ivica : 22 kom.     0,90 kg      000 bodova – nagrada: 15 tunjica.
  2. Vlahov Oleg, Paša Neven, Stošić Đani : 18 kom. 0,30 kg      200 bodova
  3. Kulišić, Štokov : 11 kom.      0,10 kg         650 bodova

 

parangali

  1. Sorić Nikša, Sorić Vedran, Brćič Milan-Beli : 30 kom, 29,35 kg – 16.974 bodova – nagrada: parangal od 150 udica i veliki pear u trajno vlasništvo za sveukupnog pobjednika u ribolovu.
  2. Kulišić Ante-Kosor, Strgačić Albin, Strgačić Siniša: 13 kom. 21 kg, 10.700 bodova.
  3. Novaselić Šanto,pobro, Sutlović Marko,pobro, Cvitanović Aleksandar: 19 kom. 13,74 kg 630 bodova
  4. Konatić Ante: 21 kom.     24,97 kg       341 bod
  5. Sutlović Stanko: 25 kom.     12,13 kg       321 bod

 

Večernji program na Slancu

Program je nosio naslov “Vremeplov Iške fešte”  i spada u jednu od najuspješnijih točaka svih dotadašnjih fešti. Uz izvrsno vođenje progama od strane Alide Banić i Zvonka Sutlovića, na pozornici su bili svi dotadašnji kraljevi: Nardo Barić, Danijel Škorlić, Oskar Žuvić, Luka Sutlović, Jure Sorić, Ivo Sutlović-Ujo, Ivo Sutlović–Ćoplo, Šime Cvitanović – Črivičin, Ante Novaselić. Svaki od njih je na humoristički način iznio dostignuća u mjestu za vrijeme njegovog mandata. U programu su sudjelovali: Iški pjevački zbor, koji je otjevao nekoliko iških pjesama, Ante Orović otpjevao je dvije napolitanske melodije, a njegov brat je baš za ovu prigodu napisao i otpjevao pjesmu pod naslovom “Po ribe”. Iška klapa izvela je nekoliko dalmatinskih pjesama, dok su do suza, prisutnu publiku, nasmijali Vojko Marijan  u ulozi iškog težaka, te Miro Brčić koji je na nezaboravan način odigrao ulogu turiste Helmuta (po iški Felmut).

Na kraju je ovaj spontan i zanimljiv program završio zajedničkom pjesmom svih dotadašnjih kraljeva.

 

Četvrti  dan 28.srpnja 1979.g. 

Doček broda “Trogir”

Tradicionalni doček broad “Trogir” u popodnevnim satima pružao je veličanstvenu sliku: desetak glisera uputilo se prema brodu “Trogir”, te ga pratilo od uvale Dumboka do porta. Na Rivi velika masa svijeta uz pjesmu i veselje  pozdravlja posadu i mnogobrojne putnike. Omladina u narodnim nošnjama, predvođena Liviom Marijan, ukrcava se nab brod te časti posadu i putnike: smokvama, fritulama, vinom i rakijom sve do Malog Iža.

 

Završna večer na Slancu

Program zadnje večeri počeo je dočekom starog kralja, koji se iz Draga sa svojim ministrima, kavaljerima i velikom pratnjom uputio gajetom na vesla prema Selu. Ispred Doma Kulture stari kralj Ante Novaselić iskrcao se na rivu, te se sa svojom svitom uputio prema pozornici.

U programu na pozornici u čast starog kralja, nastupila je folklorna klapa “Krambučele”, te klapa “Iž”. Stari kralj je na kraju programa bio toliko umoran (??) od pustih obveza (tekućeg karaktera), da nije mogao održati govor u kojem bi pučanstvu, kako je uobičajeno, rekao što je sve učinjeno za njegovog mandata.

Najuzbudljiviji trenutak večeri po tradiciji je biranje novog kralja. Ove godine tu čast je zaslužio  Vojko Marijan.  Nakon što je primio sve simbole kraljevstva: krunu, šćap, tamburin,rog, kaban i zubaca sa jabukom u ustima, novi kralj se obratio nazočom pučanstvu obećavajći mnoge akcije, koje će pokrenuti u mjestu, ali naglasak je stavio na poljoprivredu tj. obnovu maslinarstva i vinogradarstva. Bila je to neka vrst “zelenog plana” možda i stoga jer je i sam kralj zelen (bile su mu samo 24 godine).

Nastavljeno je slavlje uz ples sve do zore. Svirali su “Dubrovački trubaduri”, kojima je to bilo četvrto gostovanje na Ižu, ali nisu oduševili kao ranijih godina. Bilo je očito da je to sastav koji je bio na svom zalasku.

Procijenjeno je da se te večeri na Slancu okupilo oko 2.000 posjetitelja, što Ižana što njihovih gostiju, te onih  koji su došli iz Zadra i svih okolnih mjesta. Među njima je bio i tadašnji predsjednik Skupštine Općine Zadar – Ivica Maštruko, koji  iako uredno pozvan, nije najavio svoj dolazak, već je došao nenajavljen negdje pri kraju programa na pozornici.

 

Sport

Sportska natjecanja održavana su kroz sve dane Fešte, kao tradicionalni okršaji Juga i Zmorca.  Natjecanja su bila zanimljiva i popraćena velikim interesom publike. Natjecateljke i natjecatelji Juga bili su spremniji, tako da nije bilo neke veće neizvjesnosti oko konačnog pobjednika, jer je Jugo premoćno pobijedilo sa 23 : 12.

 

U pojedinčnim disciplinama polučeni su slijedeći rezultati:

U nogometu – pioniri sigurna pobjeda Juga  2:0

U košarci za žene Zmorašnjanke predvođene Ljiljom Paša bile su  mnogo bolje i pobijedile rezultatom 23:12.

U stolnom tenisu premoćna pobjeda Zmorca 3:0.

Nogomet seniori nakon izjednačene igre ipak pobjeda Juga rezultatom 7:5.

U vaterpolu Zmorašnjani bez ikakve šanse, 8:2 za Jugo.

Trčanje u saketima dobili su Zmorašnjani, a prenošenje vode u kabimi Južanke.

Košarka na vodi po tradiciji bez pogodaka 0 : 0.

U potezanju konopa glatka 2:0 pobjeda Južana.

U košarci Zmorašnjani nemoćni, visoka pobjeda Juga 102:79.

 

Rezime :

  1. Četverodnevni program bio je na visokoj kvalitetnoj razini, bilo je dosta novih točaka, koje su uspješno izvedene.
  2. Izvan pozornice bilo je daleko više problema, a najveći je svakako nedovoljan broj stolova i stolica u bašti, tu su se događale mučne situacije u kojima su ljudi kupili karte, ali nisu dobili mjesto u bašti. I pored većeg angažmana omladine u redarskoj službi, neke stvari su jednostavno izmakle kontroli. Oni koji su došli ranije pokupili su sjedalice sa susjednih stolova, a onima koji su došli kasnije ostale su oštećene stolice, a bilo je slučajeva vraćanja novca za ulaznice, jer mjesta nije bilo.
  3. U dvije zadnje večeri osjetio se nedostatak kuhara i konobara u bašti, tako da je i posluga bila nezadovoljavajuć
  4. Na svečanoj večeri za sve sudionike Fešte, priređenoj u hotelu “Korinjak”, bilo je nazočno preko 120 sudionika. Večera je bila dobro organizirana, zahvaljući između ostalog kuharima i konobarima – Ižanima zaposlenima u hotelu “Korinjak”.
  5. Fešta 1979 imala je zapažen financijski uč Ostvarila je prihod od 155.000 dinara, uz rashode od 104.000 dinara, tako da je saldo prenesen u slijedeću Feštu iznosio 51.000 dinara.
    • najveća stavka u prihodima bila je od ulaznica. U dvije završne večeri prodano je 250 ulaznica od kojih je ostvareno 63.000 dinara prihoda.
    • Od prodaje suvenira ostvareno je 37.000 dinara (prodano je 1.500 značaka Iške fešte te 100 majica sa natpisom Iška fešta); od sponzora je dobiveno 30.000 dinara.
    • U rashodima su glavne stavke bile: reklama 30.000; gosti fešte 43.000 od čega Trubaduri 37.500; za nagrede ribolovcima utrošeno je 6.700; za čašćenja i organiziranje popratnih manifestacija 11.500; uređenje bašte i pozornice 7.000.
  1. Dva tjedna nakon Fešte (11.8.) u bašti je organizirana “Mala Fešta”, čija je cjelokupna čista zarada od 4.800 dinara namijenjena za izgradnju ceste Selo-Drage, koja je devet godina kasnije i izgrađ
  2. Deseta jubilarna Iška Fešta je uspjela, ali je potvrdila da i pored dugih priprema i precizne razrade zadataka, glavni teret organizacije i izvođenja programa pada na nekolicinu entuzijata, dok se većina mještana iključuje iz aktivnog sudjelovanja u Fešti.
  3. Bilo je mnogo prijedloga za odavanje zahvalnosti ljudima koji su kroz zadnih 10 godina, sa puno entuzijazma i odricanja, dali svoj doprinos da Iška Fešta postane poznata ljetna manifestacija, ali vrlo teško je bilo, u tom mnoštvu zaslužnih, odrediti granicu zaslužnih od onih drugih, pa su na kraju podijeljene samo 3 jubilarne zahvalnice i to:
    • omladinskoj organizaciji Veli Iž
    • ženskoj folklornoj grupi “Krambučele” – Veli Iž
    • SOUR Rade Končar – Zagreb, kao stalnom sponzoru Fešte.

 

Samo nekoliko dana nakon završetka Fešte održan je najprije sastanak Izvršnog odbora, zatim Organizacijskog odbora, pa na kraju i svih zainteresiranih, date su ocjene protekle Fešte, izabran je novi organizacijski odbor u koji su ušli pretežno mladi ljudi, što je trebala biti garancija kontinuiteta održavanja i unapređivanja Fešte.